Atopijski dermatitis je upalna kožna bolest koja pogađa sve veći broj djece, ali i odraslih osoba. Koža oboljelih je prepoznatljiva po karakterističnim crvenim i suhim žarištima koja su često popraćena pojavom ljuski, ali i suhoćom cijele kože. Atopijski dermatitis odraslih osoba najčešće se manifestira u regijama kao što su ruke, lice, pregibi zglobova, prsti ruku i nogu, šake i stopala, prepone i vjeđe. Najteži simptom bolesti je svakako svrbež koji često dovodi do krvarenja i pojave otvorenih rana te uvelike pogoršava kvalitetu života.
Što je atopija?
Pojam „atopijski“ označava pretjerani imunološki odgovor na određene antigene i genetski je uvjetovan pa nije čudno što je upravo obiteljska anamneza jedan od čimbenika za ispravnu dijagnozu ove bolesti. Tu se ubrajaju i osobna anamneza, odnosno pojava dermatitisa ili atopije tijekom života te trenutna prisutnost kožnih promjena i svrbeža.
Glavni korak prilikom dijagnosticiranja je svakako klasifikacija dermatitisa u alergijski i nealergijski oblik koja može značajno uvjetovati ishod liječenja, a utvrđuje se prisutnošću IgE protutijela u krvi.
Gdje se kriju okidači za atopijski dermatitis?
Ako patite od alergijskog dermatitisa, tada vam se kožne promjene javljaju/pogoršavaju u kontaktu s nutritivnim ili nenutritivnim alergenom. U nenutritivne alergene ubrajamo pelud, metale, hlapljive spojeve eteričnih ulja, grinje, prašinu, perje, životinjsku dlaku, vunu, lateks, sintetiku, sastojke iz sredstava za pranje i čišćenje te određene sastojke kozmetičkih i higijenskih potrepština.
Nutritivne alergije, pak, uzrokuju sastojci hrane i velika je vjerojatnost da u tom slučaju osoba boluje i od drugih atopijskih bolesti poput alergijskog rinitisa i/ili astme. Prije provedbe bilo kakve strategije liječenja, poželjno je provesti kožne testove i laboratorijsku dijagnostiku.
Eliminacijska dijeta ili kako pronaći krivca za bolest?
Ako sumnjate na nutritivne alergije koje se manifestiraju kroz kožne promjene, tada bi vaš prvi korak trebao biti eliminacijska prehrana. Svakako vodite dnevnik prehrane, a potom iz prehrane uklonite sve suspektne namirnice za koje primijetite da pridonose pogoršanju bolesti. Ukoliko ne znate koje namirnice trebate prestati konzumirati, pokušajte izbaciti najznačajnije alergene, a to su jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, riba i morski plodovi, žitarice koje sadrže gluten, kikiriki i orašasti plodovi, soja, celer, gorušica, lupina, sezam te sumporov dioksid i sulfite na period od barem 4 tjedna.
Eliminacijska dijeta je svakako privremena mjera (do 12 tjedana) jer je mogu pratiti nutritivni i energetski deficiti, osobito ako nije dobro planirana, pa se treba provoditi samo dok se ne identificiraju problematične namirnice i to najbolje u suradnji s nutricionistom.
Mogu li hormoni uzrokovati dermatitis?
Ukoliko vam se kožne promjene intezivno javljaju u određenom dijelu ciklusa i popraćene su urtikarijom, moguće je da su upravo hormoni uzrok bolesti, a vi bolujete od estrogenskog dermatitisa.
Hormonalni disbalans može utjecati na imunološki odgovor organizma, kao i na jačinu kožne barijere pa je tako primjerice kod žena s estrogenskom dominacijom uočena pojava dermatitisa i urtikarije u folikularnoj fazi ciklusa.
Visoka razina estrogena može se javiti kao posljedica pretilosti i pojačane pretvorbe androgenih hormona u estrogen ili pod utjecajem endokrinih disruptora iz okoliša. Stoga je izuzetno važno pratiti pojavu i pogoršanje simptoma atopijskog dermatitisa, pogotovo ako se ponavljaju u određenim okolnostima.
Terapija kože prehranom
Ključna komponenta u terapiji ove bolesti je njega kože. Možda ste pomislili da se to postiže samo primjenom kozmetičkih preparata ili topikalnih pripravaka, no osvijestite da kožu možemo nahraniti i hranom. Osim što je bitno izbaciti namirnice na koje reagirate, narušenu kožnu barijeru možete obnoviti tako da prehranom unesete sastojke koji su bitni za njeno zdravlje.
Tako korisni mogu biti fosfolipidi, u koje spadaju i ceramidi – protuupalne komponente koje su zastupljene u u mesu, žumanjku jajeta, suncokretu, uljanoj repici, zobi. Veće koncentracije nalaze se i u ribama i plodovima mora poput skuše, brancina, lososa i sardina. Riba i plodovi mora ujedno predstavljaju izvor blagotvornih omega-3 masnih kiselina, a kojima, inače, obiluje i ulje račića krila.
Novija istraživanja ističu još jednu masnu kiselinu koja potiče sintezu proteina kožne barijere, a to je petroselinska masna kiselina. Možete je osigurati putem biljnih ulja i začinskog bilja te posebice uljem korijandera. Biljni steroli ili fitosteroli također mogu smanjiti upalu i imaju strukturnu funkciju pa obratite pažnju da unosite dovoljni biljnih ulja, orašastih plodova i voća i povrća.
Obzirom na učestale infekcije kože patogenima kod oboljelih od atopijskog dermatitisa (najčešće Staphylococcus aureus), poželjno je unositi i hranu bogatu polifenolima među kojom se posebno ističu brusnice, nar, aronija, jabuka, patlidžan, peršin, crno vino, zeleni i crni čaj te kakao. Funkcionalnost kožne barijere može pojačati i vitamin E iz pšeničnih klica, žumanjka, biljnih ulja, orašastih plodova i lisnatog povrća.
Zanimljivo atopijski dermatitis se povezuje i s crijevnom disbiozom, ali i deficitom vitamina D pa je tom slučaju korisna suplementacija vitaminom D i probioticima, ali i cijeljenje crijevne sluznice te povrat raznolikog mikrobioma.
Zaključak
Iako bi idealno rješenje za kožne probleme bila konzumacija jedne ili više „čudotvornih“ namirnica, istina je da je naša koža odraz kompleksnog stanja organizma. Hormonalni disbalans, poremećaj crijevnog mikrobioma, neuravnotežena prehrana koja obiluje zasićenim mastima i ugljikohidratima, pretilost, manjak tjelesne aktivnosti, deficit vitamina i minerala mogu biti razlozi za aktivaciju brojnih zdravstvenih problema od kojih se neki manifestiraju u obliku kožnih promjena.
Dobra vijest je da se atopijski dermatitis može dovesti u fazu remisije i pritom promjena prehrambenih navika može biti važan kotačić u postizanju tog cilja.
Autor: Petra Sliško, mag.nutr.
