Koža je naš najveći organ s osnovnom funkcijom da nas zaštiti od negativnih utjecaja iz okoline, ali i da pomogne regulirati tjelesnu temperaturu. No, koža je i organ kojeg može zahvatiti cijeli niz autoimunih bolesti, od poznatije psorijaze i vitiliga do široj publici možda manje poznatog dermatitisa herpetiformisa. Postoji i cijeli niz autoimunih bolesti gdje je koža samo jedan od zahvaćenih organa uključujući sistemski eritemski lupus (SLE) i sklerodermu, ali i brojne druge. Zanimljivo, iako se prije smatralo da atopijski dermatitis nije autoimune prirode novija saznanja otkrivaju snažnu povezanost između autoantitijela i atopijskog dermatitisa, što ukazuje na vezu posredovanu imunološkim sustavom.
Suživot s autoimunim bolestima kože može biti uistinu izazovan, osobito jer je riječ o stanjima koje okolina lako primjećuje pa oboljeli nerijetko osjećaju sram i psihičke posljedice.
No, iako svaka od ovih bolesti nosi svoje specifičnosti što se tiče uzroka, dijagnoze i simptoma postoji neke sličnosti u dinamici, osobito kada govorimo o ulozi crijevne barijere i mikrobioma, ali i optimalnog prehrambenog pristupa. Sve su to čimbenici na koje srećom možemo utjecati, a time i značajno poboljšati kvalitetu života i stanje kože oboljelih.
Izbacivanje glutena iz prehrane je prvi korak
Tradicionalno se smatralo kako pojavu autoimune bolesti dugujemo genetici, no iako geni tu igraju važnu ulogu, oni predstavljaju tek predispoziciju za razvoj bolesti. Danas znamo da jednadžbi autoimunosti doprinose još dvije varijable – okidači iz okoline i razvoj tzv. sindroma propusnosti crijeva važni su čimbenici u nastanku i progresiji autoimunih oboljenja.
I upravo tu leži razlog zašto je jedna od prvih prehrambenih savjeta kod autoimunih bolesti kože izbacivanje glutena iz prehrane. Gluten je, naime, prepoznat kao jedan od okidača koji u osjetljivih osoba pridonosi razvoju sindroma propusnosti crijeva koji pak, leži u podlozi autoimunih bolesti.
Povoljan učinak bezglutenske prehrane na stanje kože je najviše zabilježen kod psorijaze, vitiliga i sasvim jasno kod dermatitis herpetiformisa koji je ionako kožna manifestacija celijakije. Ipak, ne reagiraju sve autoimune bolesti kože poboljšanjem na prehranu bez glutena, zbog čega se postavlja pitanje predstavlja li i neka druga hrana mogući problem kod oboljelih.
Nažalost, na ovo pitanje nemamo još jednoznačni odgovor. Postoje naznake da bi druge preosjetljivosti na hranu mogle doprinijeti pogoršanju simptoma te da je u tom slučaju korisno provesti eliminacijsku dijetu (eliminacija najčešćih problematičnih namirnica poput jaja, kukuruza, mlijeka i mliječnih proizvoda i sl.) na period od 4-8 tjedana, no još uvijek čekamo pravu potvrdu ovakve intervencije.
Protuupalna prehrana može značajno pomoći vašem stanju
Bez obzira od koje vrste autoimune bolesti kože bolujete oksidativni stres i posljedična upala može pogoršati stanje. Zato je protuupalna prehrana, u stvari, temelj za poboljšanje stanja vaše kože i cjelokupnog zdravlja. Uz eliminaciju namirnica koje su kod svake osobe ponaosob problematične, a to je najčešće gluten, to podrazumijeva prehranu temeljenu na cjelovitim namirnicama s obiljem raznolikog povrća, voća, ribe i plodova mora, sjemenki i mahunarki.
Na ovakav način ćemo prije svega osigurati obilje antioksidansa, osobito polifenola čiji unos može značajno poboljšati stanje kože kod psorijaze, vitiliga sistemskog eritemskog lupusa i drugih. Uz povrće i voće (osobito bobičasto voće), značajne količine polifenola možemo osigurati i ekstra djevičanskim maslinovim uljem, zelenim čajem, orašastim plodovima i začinima. Osobito nam je tu korisna kurkuma, odnosno njen sastojak kurkumin koji se često i suplementira zahvaljujući saznanju da može biti od koristi kod raznih kožnih oboljenja.
Poželjno je povećati i unos omega-3 masnih kiselina koje zahvaljujući protuupalnom i imunomodulatornom djelovanju služe kao važno oružje u nutritivnom pristupu autoimunim bolestima. Plava riba je kraljica kada govorimo o ponajboljim izvorima omega 3 masnih kiselina, no ovim važnim nutrijentima će vas opskrbiti i orasi kao i lanene i chia sjemenke. Oportuno je uključiti i dodatke prehrani koji osiguravaju omega-3, ponajviše kod psorijaze, atopijskog dermatitisa i lupusa.
Imajte na umu da pretjerana konzumacija šećera može značajno pogoršati stanje kože i tijek autoimune bolesti, a neki autori ističu da je općenito najbolje ograničiti namirnice visokog glikemijskog indeksa konkretno šećer, med, slatke napitke, bijeli kruh kao i bijeli rižu i krumpir.
Zdravlje mikrobioma je također važna karika u terapiji bolesti kože
Kao protektivno tkivo, naša je koža kolonizirana milijardama mikroorganizama (bakterija, virusa pa i gljivica) koji čine mikrobiom kože. Funkcije tog mikrobioma su brojne, no jedna od bitnijih je da sudjeluju u radu imunološkog sustava. Stoga ne čudi kako negativne promjene na mikrobiomu kože mogu pridonijeti autoimunosti kože, kako se to pokazalo kod atopijskog dermatitisa, ali i psorijaze i vitiliga. No, mikrobiom kože je samo dio ove slagalice.
Danas, znamo da je zdravlje kože uvelike povezano s i našim crijevnim mikrobiom, i to kroz osovinu crijeva-koža.
Zahvaljujući ovoj poveznici, disbioza u mikrobiomu crijeva, koja se inače povezuje s promijenjenim imunološkim odgovorom, može potaknuti razvoj kožnih bolesti, uključujući psorijazu. Štoviše, pokazalo se da što je raznolikost mikrobioma više narušena to su izraženiji simptomi psorijaze.
Stoga je jasno da je i rad na raznolikom crijevnom mikrobiomu jedan od važnih koraka u terapiji autoimunih bolesti kože. U praksi, to znači da je poželjno da prehrana obiluje vlaknima što nas ponovno vraća povrću, ali i mahunarkama i pseudožitaricama, ali i da se na tanjuru nađe obilje već spomenutih polifenola.
Još su jedni potencijalni korisni sastojci u ovoj priči, a to su probiotici. Poznato je da probiotici pomažu zdravlju našeg imuniteta i pomažu uspostaviti ravnotežu crijevnog mikrobioma, no postoje dokazi da uzeti u obliku dodataka prehrani mogu pomoći poboljšati određena autoimuna stanja kože. Ispitivani su različiti sojevi pa je teško dati preporuku za konkretni probiotik, no općenito se pokazalo da primjena probiotika ima povoljan učinak na stanje kože kod atopijskog dermatisa i psorijaze.
Dodatni savjeti kod autoimunih bolesti kože
Iako je svakom slučaju najbolje pristupiti individualno i u suradnji s nutricionistom postoji još niz prehrambenih savjeta na koje vrijedi obratiti pažnju i koji vam mogu pomoći. Konkretno:
- bolujete li od psorijaze i imate suvišne kilograme važno je prije svega smršavjeti. Naime, osim što suvišni kilogrami pridonose riziku razvoja ove bolesti, pokazalo se da gubitak suvišnih kilograma smanjuje upalne molekule u krvi što može dovesti do značajnog smanjenja psorijatičnih lezija
- ograničite unos rafiniranog suncokretovo ulja jer može negativno utjecati na vitiligo
- kavu ne morate izbaciti, ali ograničite njen unos na maksimalno 3 šalice. Naime, pokazalo se da umjereni unos kave ima protuupalni učinak i može smanjiti simptome psorijaze, no pretjerivanje u njoj ima potpuno suprotan učinak
- Zanimljivo, unos alkohola može pogoršati psorijatične lezije, dok njegov umjereni unos djeluje protektivno kod sistemskog eritemskog lupusa
- I za kraj, ako ne provjeravate status vitamina D, sada je vrijeme da to svakako učinite, jer ovaj vitamin ima cijelu plejadu pozitivnih učinaka kod autoimunih bolesti kože. Stoga se održavanje normalne razine vitamina D u serumu savjetuje, prije svega, kod atopijskog dermatitisa, psorijaze, vitiliga i sistemskog eritemskog lupusa.
Članak je objavljen u 3. broju časopisa MedSpot posvećen zdravlju kože.
