Neplodnost je bolest reproduktivnih organa i okarakterizirana je kao nemogućnost začeća nakon 12 ili više mjeseci nezaštićenog seksualnog odnosa. Može se podijeliti na primarnu i sekundarnu neplodnost. Primarna neplodnost podrazumijeva nemogućnost začeća, dok sekundarna nemogućnost začeća nakon već jedne uspješne trudnoće.

    Procjenjuje se da u svijetu 186 milijuna ljudi pati od neplodnosti, od čega jednu trećinu čine žene čiji se uzrok neplodnosti može objasniti, jednu trećinu muškarci te jednu trećinu žene i muškarci za čiju neplodnost ne postoje objašnjenja, odnosno idiopatska neplodnost.  

    Uzroci ženske neplodnosti mogu biti genetičke, psihološke i biološke prirode. Neki od najčešće spominjanih su anovulacija (izostanak ovulacije), bolesti jajovoda, priraslice u zdjelici i endometrioza.

    Pored spomenutog, zamjetan broj uzroka ženske neplodnosti je neobjašnjiv, odnosno idiopatski. 

    U skupini neobjašnjivih uzročnika neplodnosti, istraživanja ističu crijevni mikrobiom

    Crijevni mikrobiom definiramo kao zajednicu mikroorganizama u našim crijevima s velikim brojem različitih funkcija važnih za naš metabolizam, imunost i probavu.  

    Iako veza između crijevnog mikrobioma i neplodnosti još nije dovoljno istražena, evidentan je međusobni utjecaj sastava i raznolikosti crijevnog mikrobioma i neplodnosti.

    Kliničke studije koje su ispitivale raznolikost crijevnog mikrobioma fertilnih žena i žena s poznatim i nepoznatim uzrokom neplodnosti ustanovile su kako fertilne žene u odnosu na one neplodne imaju značajno bogatiji crijevni mikrobiom. Osim toga, znatno drugačiji sastav crijevnog mikrobioma bio je prisutan kod ispitanica koje su bile fertilne i kod onih koje nisu.  Nadalje, ispitivanjem zdravlja neplodnih žena, više od 60% ispitanica je imalo disbiozu crijeva i probavne tegobe poput proljeva, gastritisa ili bolova u abdomenu.

    Kako crijevni mikrobiom može utjecati na žensku neplodnost?

    U crijevima fertilnih žena u velikim brojevima prisutne su bakterije koje proizvode metabolite nužne za izgradnju zaštitnog mukoznog sloja crijevne sluznice kao što je primjerice rod Prevotella. Kod neplodnih žena, zanimljivo, zamijećen je smanjen broj navedenog roda i povećan broj bakterija čiji metaboliti degradiraju ovaj zaštitni sloj crijeva. Time, kod neplodnih žena mikroorganizmi imaju mogućnost prolaska kroz sluznicu čime potiču imunosni odgovor organizma putem malih signalnih molekula zvanih citokina koji narušavaju razvoj embrija.  

    Drugi mehanizam ključan u patofizologiji neplodnosti temelji se na ulozi održavanja hormonalne homeostaze od strane crijevnog mikrobioma. Crijevni mikrobiom utječe, naime, na razine spolnih hormona, posebice estrogena koji je uz progesteron ključni hormon bez čije optimalne razine ne može doći do trudnoće .

    Crijevni mikrobiom utječe na razine estrogena sekrecijom β-glukuronidaze, enzima koji estrogen konvertira u oblik koji se ne može vezati za svoje receptore. Niti prevelika, niti premala razina estrogena nije poželjna zbog čega je izuzetno važno održavati balans lučenja β-glukuronidaze.  Osim estrogena, crijevni mikrobiom utječe i na razine androgenih hormona, inzulina i drugih hormona.  

    Nadalje, crijevni mikrobiom također ima i ulogu u regulaciji oksidativnog stresa u organizmu, za kojeg literatura navodi kako uzrokuje oštećenje jajnih stanica, dovodi do fragmentacije embrija i spontanog pobačaja.

    Problemi sa začećem? Možda je vrijeme za analizu mikrobioma

    U kontekstu ženske neplodnosti, možemo zaključiti kako crijevni mikrobiom igra važnu ulogu zbog svojih funkcija u održavanju cjelovitosti crijevne sluznice, u održavanju hormonalne homeostaze i regulaciji razine oksidativnog stresa u tijelu.

    Pregledom literature identificirali smo ključne rodove i vrste bakterija čija je zastupljenost uvećana odnosno smanjena kod pacijentica koje pate od ženske neplodnosti. Izradili smo profil crijevnog mikrobioma koji je tipičan za pacijentice sa ženskom neplodnošću. Pomoću GYNOBIOM-a možemo odrediti preklapanje crijevnog mikrobioma svake pacijentice s profilom za neplodnost, čime možemo kvantificirati povezanost crijevnog mikrobioma i neplodnosti odnosno izraditi profil rizika. Uključivanjem analize crijevnog mikrobioma i izrade GYNOBIOM profila rizika, nadamo se ne samo smanjiti broj idiopatskih neplodnosti, nego i pacijenticama ponuditi nove modalitete liječenja.

    Sva prava zadržavaju autori.


    • Azpiroz M. A., Orguilia L., Palacio M. I., Malpartida A., Mayol S., Mor G., Gutiérrez G.(2021) Potential biomarkers of infertility associated with microbiome imbalances. Am J Reprod Immunol. 86(4):e13438.
    • Barbieri R. L. (2019) Chapter 22 – Female Infertility, Yen and Jaffe’s Reproductive Endocrinology, 8. izd., Jerome F. Strauss, Robert L. Barbieri, Elsevier, str. 556-581.e7.
    • Cao X., Zhu L., Qi R., Wang X., Sun G.,Ying Y., Chen R., Li X.,Gao L. (2022) Effect of a High Estrogen Level in Early Pregnancy on the Development and Behavior of Marmoset Offspring. ACS Omega 7 (41): 36175-36183.
    • Chang E. M., Han J. E., Seok H. H., Lee D. R., Yoon T. K., Lee W. S. (2013) Insulin resistance does not affect early embryo development but lowers implantation rate in in vitro maturation-in vitro fertilization-embryo transfer cycle. Clin Endocrinol (Oxf) 79(1):93-9.
    • Flores R., Shi J., Fuhrman B., Xu X., Veenstra T. D., Gail M. H., Gajer P., Ravel J., Goedert J. J. (2012) Fecal microbial determinants of fecal and systemic estrogens and estrogen metabolites: a cross-sectional study. Journal of Translational Medicine 10(253).
    • Luca M., Di Mauro M., Di Mauro M., Luca A. (2019). Gut Microbiota in Alzheimer’s Disease, Depression, and Type 2 Diabetes Mellitus: The Role of Oxidative Stress. Oxidative Medicine and Cellular Longevity 1-10.
    • Manzoor A., Amir S., Gul F., Sidique M. A., Kayani M. U. R., Zaidi S. S. A., Javed S., Abbas Shah S. T., Nasir A. (2021) Characterization of the Gastrointestinal and Reproductive Tract Microbiota in Fertile and Infertile Pakistani Couples. Biology 11(1):40.
    • Patel N., Patel N., Pal S., Nathani N., Pandit R., Patel M., Patel N., Joshi C., Parekh B. (2022) Distinct gut and vaginal microbiota profile in women with recurrent implantation failure and unexplained infertility. BMC Women’s Health 22 (133).
    • Qi X., Yun C., Pang Y., Qiao J. (2021) The impact of the gut microbiota on the reproductive and metabolic endocrine system. Gut Microbes 13(1):1-21.
    • Shruti S., Sandeep K., Niraj K. J., Kavindra K. K., Janne R. (2022) Interplay of gut microbiota and oxidative stress: Perspective on neurodegeneration and neuroprotection. Journal of Advanced Research 38: 223-244.
    • Wojsiat J., Korczyński J., Borowiecka M., Żbikowska H. M. (2017) The role of oxidative stress in female infertility and in vitro fertilization. Postepy Hig Med Dosw (Online) 9(71): 359-366.
    • WHO, https://www.who.int/, pristupljeno: 24.11.2022.
    • Center for Reproductive Medicine, www.ivforlando.com, pristupljeno: 24.11.2022.