Preosjetljivost na gluten vruća je tema u području gastroenterologije. Ukratko, riječ je o simptomima koji nastaju nakon konzumacije pšenice, odnosno glutena, kod osoba koje nemaju niti celijakiju niti alergiju na gluten.
Ipak, za sada nisu otkrivene biološke molekule koje bi nam poslužile za postavljanje dijagnoze preosjetljivosti na gluten, kao što je to slučaj kod celijakije i alergije na gluten.
Kako do dijagnoze?
Prvi korak je isključiti da pacijent eventualno ne boluje od celijakije ili alergije na pšenicu. Nakon isključivanja celijakije i alergije na gluten, najčešće se provodi tzv. eliminacijski/provokacijski test glutenom. To znači da se na određeno vrijeme (60 dana prema Chrisu Kresseru) gluten izbacuje iz prehrane. U slučaju preosjetljivosti dolazi do značajnog smanjena ili povlačenja simptoma. Nakon perioda bez glutena (period eliminacije), ponovno se uvodi gluten (period provokacije) uz pažljivo bilježenje simptoma.
Dođe li do ponovne pojave simptoma, smatra se da je preosjetljivost na gluten potvrđena. Ako nakon izbacivanja glutena, odnosno pšenice, ne dođe do povlačenja simptoma, treba razmotriti postojanje drugih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, a koja uključuju intoleranciju laktoze, fruktoze ili drugih FODMAP sastojaka, sindrom bakterijskog prerastanja (eng. SIBO) ili funkcionalni poremećaj, sindrom iritabilnog crijeva (SIC ili eng. IBS).
Preosjetljivost na gluten djelomično se preklapa sa sindromom iritabilnog crijeva, no studije su pokazale da osobe s preosjetljivošću na gluten, za razliku od onih sa iritabilnim crijevom, češće imaju anemiju, gubitak težine, atopiju i pozitivna antiglijadinska protutijela (AGA IgG protutijelo) te da pozitivno reagiraju na bezglutensku prehranu.
Prije izbacivanja glutena iz prehrane, obavezno je isključiti celijakiju i alergiju na gluten.
Nove spoznaje upućuju na to da osobe s preosjetljivošću na gluten, za razliku od zdravih osoba, imaju crijevo koje je propusno te da se kod njih može sistemska imunološka aktivacija koja nastaje kao reakcija na “curenje” dijelova bakterija i drugih mikroba iz crijeva u krvotok.
Kako se liječi preosjetljivost na gluten?
Preosjetljivost na gluten liječi se bezglutenskom prehranom, upravo onakvom kakvu provode osobe s celijakijom i alergijom na gluten.
Osim izbacivanja glutena iz prehrane, korisno je na početku liječenja razmotriti i kratkotrajno izbacivanje drugih problematičnih proteina (npr. proteina mlijeka, jaja i dr.) koji mogu podržavati upalu u crijevu, propusnost crijeva, pa čak i simptome. Pod vodstvom stručne osobe provodi se kratkotrajna eliminacijska dijeta, prehrana se obogaćuje nutritivnim protuupalnim namirnicama i prema individualnim potrebama uvode se ciljani dodaci prehrani.
Što je s tragovima glutena i preosjetljivošću na gluten?
Danas se zna da u osoba s celijakijom tragovi glutena dovode do ponovne aktivacije upalnog procesa u tankom crijevu, što je povezano s dugoročnim komplikacijama koje mogu biti opasne po život.
Za sada nije poznato vrijedi li to i za preosjetljivost na gluten, pa se do razjašnjavanja tog pitanja preporuča striktno izbjegavanje glutena, baš kao kod celijakije.
Zaključci
- Gluten je za čovjeka neprobavljiv strani protein koji u velikog broja ljudi prije ili kasnije počne izazivati neku vrstu imunološke reakcije. U ovisnosti o tome kakva reakcija nastaje, javljaju se različiti poremećaji koji mogu biti u spektru od preosjetljivosti na gluten, alergije na gluten do celijakije i drugih autoimunih bolesti.
- Gluten putem preosjetljivosti može uvelike narušiti zdravlje i kvalitetu života.
- Prije izbacivanja glutena iz prehrane potrebno je najprije isključiti celijakiju i alergiju na gluten, što je danas moguće jednostavnom pretragom krvi.
- Nakon isključivanja celijakije i alergije, gluten se izbacuje iz prehrane na 60 dana, nakon čega se ponovno uključuje u prehranu uz pažljivo praćenje simptoma. Ako simptomi nestanu, pa se uključivanjem glutena ponovno vrate, izgledno je da imate preosjetljivost na gluten.
- Kao kod celijakije i alergije na gluten, kod preosjetljivosti je potrebno provoditi striktnu bezglutensku dijetu.
- Zbog propusnosti crijeva koja je povezana s preosjetljivošću na gluten, u terapiji se, osim izbjegavanja glutena, treba posvetiti i liječenju crijeva uz pomoć eliminacije drugih problematičnih proteina, nutritivne protuupalne prehrane i ciljanih dodataka prehrani.
- Prehrana bez glutena nije nezdrava niti opasna, baš suprotno od toga, ona je za mnoge ljude, posebno one sa kroničnim i upalnim bolestima, put do zdravlja i vitalnosti. U zdravoj bezglutenskoj prehrani naglasak je na nutritivno bogatim prirodno bezglutenskim namirnicama (povrće, riba, sjemenke, orašasti plodovi, cjelovite bezglutenske žitarice i pseudožitarice, zdrave masnoće, jaja, perad, meso), a tek u manjoj mjeri su zastupljeni zamjenski proizvodi bez glutena.
Autor: Ana Balažin Vučetić. dr. med.
