Multipla skleroza (MS) je kronična bolest središnjeg živčanog sustava autoimune prirode, okarakterizirana stanjem upale i neurodegeneracije. U osnovi, autoimuni proces „napada“ i uništava protektivnu ovojnicu oko živčanih vlakana koju nazivamo mijelin, a posljedica su lezije ponajviše na optičkom živcu, mozgu i leđnoj moždini te postepeni „gubitak komunikacije“ između živčanog sustava i tijela. Ovaj kronični proces obično prate simptomi poput poremećaja vida, slabosti u rukama i nogama, trnci i utrnulost, poteškoće u hodanju i održavanju ravnoteže, da nabrojimo samo neke.
Poput drugih autoimunih bolesti češće zahvaća žene, a iako sam uzrok nastanka MSa nije posve razjašnjen, danas znamo da cijelom procesu, uz genetsku predispoziciju, pridonose brojni čimbenici.
Virusne infekcije, poput infekcije Epstein-Barr virusom, ali i prehrana bogata životinjskim mastima, šećerima i solju karakteristična za zapadnjačke zemlje, suvišni kilogrami osobito u djetinjstvu i adolescenciji, loš status vitamina D te negativne promjene na mikrobiomu, kao i pušenje su neki od prepoznatih okidača multiple skleroze, što znači da prehrana i životni stil mogu biti moćni saveznici u prevenciji, ali i terapiji ove kronične bolesti.
Zanimljivo, studije otkrivaju kako je preko 70% oboljelih od multiple skleroze zainteresirano za ovakav modalitet potpore svom zdravlju, što i ne čudi s obzirom da se standardna terapija, u suštini, oslanja na imuno-modulacijsko liječenje lijekovima (npr. interferon beta-a1, interferon beta-1b, glatiramer-acetat itd.) te terapiju simptoma koji nisu uvijek učinkoviti niti lišeni nuspojava. Stoga je pitanje prehrane, dodataka prehrani i životnih navika koje mogu pomoći umanjiti upalu, ublažiti neurodegenerativne promjene te poboljšati kvalitetu života kod multiple skleroze jedno od najčešćih koje oboljeli postavljaju.
Za početak je važno optimizirati tjelesnu masu
Iako su suvišni kilogrami u ranijoj dobi prepoznati kao mogući okidač MSa, jednom kad razviju bolest kod određenog broja oboljelih, u stvari, dolazi do pretjeranog gubitka kilograma, ali i masnog tkiva i mišićne mase (kaheksije) te općenito pothranjenosti i nutritivnih deficita, osobito vitamina D. Ovakav nepovoljan razvoj situacije može dovesti do lošijeg rada imunološkog sustava, s negativnim učincima na kognitivnu funkciju i upalno stanje čime se povećava učestalost relapsa i pogoršava napredovanje bolesti.
S druge strane, kroz posve druge mehanizme, također možemo očekivati nepovoljan učinak na progresiju bolesti i pati li oboljeli od prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Suvišni kilogrami, naime, povećavaju rizik od komorbiditeta poput dijabetesa i bolesti srca i krvnih žila, koje oboje potenciraju kronično upalno stanje i za koje se pokazalo da pogoršavaju tijek bolesti povećavajući pritom učestalost relapsa. Situacija je tim teža, ukoliko oboljeli ima inzulinsku rezistenciju (ali i rezistenciju na leptin koja se sve više povezuje s razvojem multiple skleroze), a koji mogu pogoršati neurokognitivnu disfunkciju te upalni i imunološki odgovor u oboljelih.
Dokaz je to koliko je važno održavati poželjnu tjelesnu masu, kao i mišićnu masu ali i stanje uhranjenosti u svih oboljelih od multiple skleroze te voditi brigu da se prehranom održava stabilna glikemija. U tome vam najviše može pomoći nutricionist koji razumije dinamiku bolesti i specifične nutritivne posebnosti koje prate ovakve autoimune priče.
Potencijalno korisni prehrambeni obrasci kod multiple skleroze
Sasvim je jasno, odgovarajuća prehrana ne može samostalno biti terapija kod multiple skleroze, no ukoliko je pažljivo i mudro krojena te korištena u sinergiji sa standardnom terapijom ona može pomoći poboljšati kvalitetu života i usporiti progresiju bolesti. U tom je kontekstu, proučavano nekoliko obrazaca prehrana, poput mediteranske prehrane koja je uvijek dobar izbor, ali i za multiplu sklerozu posebno osmišljena Swank prehrana.
Ovaj tip prehrane osmislio je prije više od 70 godina dr. Roy Swank, a osnovna karakteristika je nizak unos zasićenih masti – do 15 g dnevno odnosno konkretno značajno se ograničava unos crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. Paralelno se potencira unos nezasićenih masti iz ribe, maslinovog ulja, sjemenki i orašastih plodova kao i unos cjelovitih žitarica, povrća i voća bogatog hranjivim tvarima. Ovaj tip prehrane na tragu je općih preporuka za pravilnu prehranu, a studije su pokazale da praćenje Swank principa može smanjiti rizik od relapsa i progresije bolesti. Iako je Swank prehrana i dan danas u upotrebi, provedene studije su dosta kritizirane zbog čega je, u dobroj mjeri, izgubila na popularnosti.
Inače i ketogena prehrana pokazuje određen potencijal u kontroli bolesti, ali potrebno nam je još studija na ovu temu. Ipak, možda trenutno najpopularniji način prehrane je tzv. Wahls protokol kojeg je osmislila liječnica koja upravo boluje od ove kronične bolesti.
Wahls protokol pokazuje potencijal u terapiji MSa
Koliko prehrana i životan stil mogu biti moćni najbolje svjedoči Terry Wahls, liječnica koja je sama oko 2000ite godine oboljela od multiple skleroze i čija je bolest, unatoč terapiji, napredovala velikom brzinom zbog čega je završila u invalidskim kolicima. Kao znanstvenica počela je proučavati literaturu te tako i otkrila funkcionalnu medicinu i moć hrane. Iz temelja je promijenila svoju prehranu, započela primjenu ciljanih dodataka prehrani te primjenjivala neuromuskularnu elektrostimulaciju koji su joj omogućili da danas može voziti bicikl te općenito živjeti kvalitetan život, s obzirom na dijagnozu koju ima.
Na temelju svojeg iskustva Terry Wahls osmislila je Wahls protokol koji je, u osnovi, modificirana paleo prehrana, a koja se pokazala da ima povoljan učinak na rad mitohondrija i proizvodnju mijelina.
Postoje različiti stupnjevi ovog protokola, ali u osnovi podrazumijeva sljedeće:
- Eliminacija u potpunosti glutena i mlijeka i mliječnih proizvoda koji su jedan od najčešćih uzroka osjetljivosti na hranu i sindroma propusnosti crijeva, ali i mogu negativno utjecati na krvno moždanu barijeru. Paralelno se izbacuje i šećer i alkohol iz prehrane
- Unos 9 šalica povrća dnevno odnosno:
- 3 šalice povrća bogatog sumporom poput kupusnjača, gljiva luka i češnjaka zbog potencijalnog neuroprotektivnog djelovanja i povoljnog učinka ne detoksikacijske puteve
- 3 šalice zelenog lisnatog povrća jer obiluju vitaminom K važnog za proces mijelinizacije
- 3 šalice šarenog povrća, ali i voća poput ljubičastog kupusa, borovnica, cikle jer obiluju antioksidansima koji se povezuju s boljom kognitivnom funkcijom
- Meso koje se konzumira treba biti sa slobodnih pašnjaka, a riba iz divljeg ulova. Poželjno je jesti i iznutrice zbog sadržaja vitamina A čiji se nedovoljan unos povezuje s negativnim promjenama na mozgu
- Preporuča se i redovit unos fermentiranog povrća i algi
- Restriktivnija verzija eliminira i unos lektina iz mahunarki, sjemenki i orašastih plodova te ponoćnica (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan) a najrestriktivnija je keto verzija ove prehrane
Inspirativna priča idejne začetnice ove prehrane razlog je zašto Wahls protokol ima veliku popularnost među oboljelima od multiple skleroze, no i znanost potvrđuje njene moguće blagodati. Prema studiji objavljenoj 2021. godine u časopisu Multiple Sclerosis Journal pokazalo se kao Wahls protokol može biti koristan u smanjenju osjećaja umora te poboljšanju kvalitete života u oboljelih od MSa. Ipak, treba biti svjestan da je riječ o uistinu restriktivnom načinu prehrane koja ukoliko nije dobro osmišljena može lako dovesti do pretjeranog mršavljenja i nutritivnih deficita zbog čega ju je najbolje provoditi u suradnji s iskusnim nutricionistom.
Zdrava crijeva i mikrobiom su važna stavka u terapiji multiple skleroze
Disbioza mikrobioma povezuje se s brojnim autoimunim bolestima, a multipla skleroza tu nije iznimka. Istraživanja, naime, pokazuju da u usporedbi sa zdravom populacijom, u oboljelih od MSa češće nalazimo prisustvo disbioze i povećan udio proupalnih bakterija. Budući da su mozak i crijevo obostrano povezani osovinom mikrobiom-crijevo-mozak ovakve negativne promjene doprinose disregulaciji imuniteta i „hrane“ upalu, pridonoseći nastanku, ali i progresiji multiple skleroze.
Srećom, prehrana je jedan od najboljih načina kako možemo utjecati na mikrobiom. Tako primjerice prehrana u kojoj prevladavaju trans masne kiseline iz industrijskih proizvoda u kombinaciji s visokim unosom soli i šećera potencira disbiozu i povećan nastanak proupalnih medijatora koji, pak, dovode do propusnosti crijeva, ali i krvno moždane barijere „dolijevajući ulje na vatru“ kada je u pitanju neuroinflamacija. S druge strane obilje povrća pa time i vlakana kao i redovit unos probiotika te vitamina A i D (ako je potrebno i putem suplemenata) doprinosi raznolikosti mikrobioma te produkciji protuupalnih kratko lančanih masnih kiselina (npr. butirata) s izrazito povoljnim učinkom na kontrolu MSa.
Članak je objavljen u časopisu MedSpot (broj 5, prosinac 2023.)
