Mnogo je mogućih uzroka nastanka migrene, a jedan od njih krije se i u prehrani. Poveznica hrane i migrena je tema brojnih studija, a ono što znamo je da u osjetljivih pojedinaca pojedini spojevi prisutni u hrani mogu uzrokovati migrenu. Primjerice, histamin prisutan u sirevima, fermentiranoj hrani, procesiranom mesu i alkoholnih pićima je čest okidač migrena. Slično vrijedi i za tiramin kojeg nalazimo u zrelim sirevima, vinu, suhomesnatim proizvodima.

    Na koje će namirnica osoba sklona migrenama reagirati je strogo individualno, zbog čega je eliminacijska dijeta prvi prehrambeni korak u slučaju kroničnih migrena.

    Osim što će se pomoću nje utvrditi okidači za pojavu migrene u svakog pojedinca, eliminacijska dijeta će pomoći i iscijeliti sindrom propusnosti crijeva često prisutan kod osoba koja pate od kroničnih migrena. Test intolerancije na hranu gdje se određuje prisutnost specifičnih IgG antitijela je drugi način kako možemo otkriti potencijalne okidače migrene.

    Preporučena prehrana kod migrene

    Jednom kada se pomoću eliminacijske dijete ili testa na intoleranciju (prisutnost IgG antitijela) otkrije koje namirnice stvaraju probleme, jasno je da ih je nužno isključiti iz prehrane, minimalno na period od mjesec dana. Uz eliminaciju spornih namirnica, osobama s kroničnim migrenama se savjetuje unos:

    • cjelovitih namirnica s protuupalnim djelovanjem, osobito onih bogatih vlaknima i fitonutrijentima. Procesirane namirnice koje sadrže sladila, aditive i konzervanse treba strogo izbjegavati.
    • 3 balansirana obroka dnevno koji sadrže proteine, zdrave masnoće i ugljikohidrate niskog glikemijskog indeksa. Po potrebi moguće je uključiti i 2 međuobroka, a sve u svrhu održavanja stabilne razine šećera u krvi
    • Svakodnevni unos neškrobnog povrća osobito onog iz skupina zelenog lisnatog povrća i kupusnjača
    • adekvatan unos vode i napitaka koji ne sadrže kofein
    • povećan unos ribe, lanenih i chia sjemenki te orašastih plodova budući da se pokazalo da blagotvorne omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od razvoja migrene
    • smanjen unos soli odnosno praćenje DASH prehrambenog obrasca koji se, inače, preporuča osobama s visokim krvnim tlakom također može biti korisna taktika smanjena rizika od migrene kod nekih osoba.

    Pokazalo se da i  ketogena dijeta može pomoći smanjiti razvoj migrene. Protektivan učinak ketogene dijete pripisuje se njenoj sposobnosti da ublaži neuroinflamaciju u bolesnika s migrenom. Iako ketogena dijeta predstavlja obećavaju terapiju raznih neuroloških bolesti, potrebno je provesti još kvalitetnih studija koje će potvrditi njenu učinkovitost i neškodljivost.

    Veza između folata i migrene

    Studije otkrivaju da je nizak prehrambeni unos folata u vezi s većom učestalošću migrena. Inače, folat je važan kofaktor za enzime koji imaju ulogu u metabolizmu homocisteina, aminokiseline koja se dovodi u vezu s bolestima srca, a čija je povećana razina često primijećena kod osoba koje pate od migrena. Jedan takav enzim je metilen-tetrahidrofolat-reduktaza(MTHFR) koji pretvara folat u aktivni oblik.

    Zanimljivo polimorfizam na MTHFR genu je također doveden u vezu s povećanom prevalencijom migrena. Stoga ne iznenađuju studije koje su utvrdile da unos folne kiseline u obliku pripravka u dozi od 2 mg dnevno u kombinaciji s 25 mg vitamina B6 i 400µg vitamina B12 može spriječiti razvoj migrene i to osobito kod pojedinaca koji imaju određene  genske varijante enzima uključenih u metabolizam homocisteina.

    Dodaci prehrani za prevenciju migrene

    CoQ10 je nesumnjivo prvi izbor kod osoba koja pate od migrena, no i drugi pripravci mogu biti od pomoći. Takouz folnu kiselinu, vitamin B6 i B12 u metiliranom obliku valja razmotriti i unos vitamina B2 te magnezija (u obliku magnezij  citrata i glicinata). Magnezij  se osobito pokazao korisnim kod žena kod kojih je migrena uzrokovana hormonskim oscilacijama  u menstrualnom ciklusu.

    Među biljkama koje pomažu najveću pažnju plijeni povratić ( Tanacetum parthenium). Riječ je o ljekovitoj biljci koja originalno potječe s Balkana, a koja ima dugu tradiciju upotrebe kao protuupalno sredstvo i sredstvo ublažavanja migrena. I studije ukazuju na njeno profilaktičko djelovanje kada su u pitanju migrene.  Povratić se smatra sigurnom biljkom za korištenje, no ne smije se koristiti tijekom trudnoće ili u kombinaciji s varfarinom, heparinom,  aspirinom ili drugim nesteroidnim protuupalnim lijekovima.

    Zaključak

    Odgovarajuća prehrana i dodaci prehrani su jedna od važnijih strategija za smanjenje incidencije migrene i poboljšanje kvaliteta života osobama kojima su migrene svakodnevnica.  Prvi i najvažniji nutritivni korak je otkrivanje prehrambenih okidača koji dovode do razvoja migrena. Tek kada znamo koje su namirnice problematične možemo kreirati protokol koji uključuje prehranu i dodatke prehrani, a kojom će se uspješno tretirati prisutna upala i drugi skriveni uzroci razvoja migrene.


    • Razeghi Jahromi S, Ghorbank Z, Martelletti P, Lampl C, Togha M. Association of diet and headache. J Headache Pain. 2019;20(1):106.
    • Martin VT, Vij B. Diet and Headache: Part 1. Headache. 2016;56(9):1543–1552.
    • Martin VT, Vij B. Diet and Headache: Part 2. Headache. 2016;56(9):1553–1562.
    • Mitchell N, Hewitt CE, Jayakody S, et al. Randomized controlled trial of food elimination diet based on IgG antibodies for the prevention of migraine like headaches. Nutr J. 2011;10:85.
    • Maghsoumi-Noroyuzabad L, Mansoori A, Abed R, Shishehbor F. Effects of omega-3 fatty acids on the frequency, severity, and duration of migraine attacks: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Nutr Neurosci. 2018;21(9):614-623.
    • Gross EC, Klement RJ, Schoenen J, D’Agostino DP, Fischer D. Potential protective mechanisms of ketone bodies in migraine prevention. Nutrients. 2019;11(4):E811.
    • Pareek A, Suthar M, Rathore GS, Bansal V. Feverfew (Tanacetum parthenium L.): a systematic review. Pharmacogn Rev. 2011;5(9):103-110