Naš organizam svakodnevno ima važnu zadaću: stvoriti dovoljno „dobrih“, a eliminirati dovoljno „loših“ molekula. Na taj način tijelo održava zdravlje. Kako bi se to uspješno odvijalo, organizmu je potrebna pomoć u vidu unosa mikro- i makronutrijenata bez kojih ne bi funkcionirao, a nerijetko traži i druge saveznike poput fitokemikalija. No što ako već duže vrijeme ne dajemo organizmu ono što mu treba? I još bitnije, što ako nam dugoročnim zanemarivanjem tijelo „otkaže poslušnost“ i prestane stvarati „dobre“, a eliminirati „loše“ molekule? U trenutku kada to osvijestimo, najčešće trebamo tražiti dodatnu pomoć izvana.
Brojni čimbenici poput stresa, neadekvatne prehrane, manjka tjelesne aktivnosti, izloženosti štetnim tvarima iz okoliša, zračenja i unos lijekova ponekad stvaraju preveliko opterećenje na detoksikacijske organe, a uzrokuju i nešto što se zove oksidativni stres.
Glavni saveznici u borbi protiv oksidativnog stresa su antioksidansi, a glutation je upravo jedan od njih. Međutim, razina glutationa smanjuje je s godinama, a tijelo se i dalje bori protiv iste, ako ne i veće količine (oksidativnog) stresa pa tako dulja izloženost pojačanom oksidativnom stresu može dovesti do razvoja raznih oboljenja.
Što točno radi glutation?
Glutation je tripeptid koji se stvara u našem organizmu u značajnim količinama. Zanimljiv je po tome što je gotovo najzastupljeniji antioksidans te je njegova prosječna koncentracija u stanici gotovo jednaka kao i koncentracija glukoze. Osim što može regenerirati svoje djelovanje, ali i djelovanje ostalih antioksidansa, ima visok kapacitet za neutralizaciju slobodnih radikala i djeluje kao multifunkcionalna molekula: sudjeluje u detoksikacijskim procesima i smanjuje oksidativni stres stanice.
Inače, antioksidansi uglavnom djeluju na način da se vežu za slobodne radikale i time i sami postaju slobodni radikali koje zatim treba neutralizirati. S druge strane, glutation neutralizira slobodne radikale bez da nakon toga i sam postane slobodni radikal.
Glutation može biti prisutan u stanici u dva oblika, a to su slobodni i oksidirani. Slobodni oblik je tu iznimno zanimljiv jer ima brojne uloge:
- „napada“ štetne tvari, odnosno toksine i pretvara ih u manje štetne molekule
- neutralizira slobodne radikale koji su uzrokovali oksidativni stres
- održava funkciju i rad mitohondrija, staničnog proizvođača energije
- štiti DNA molekulu
- regenerira druge antioksidanse kao što su vitamini E i C
- sudjeluje u izlučivanju teških metala poput žive i arsena
- inducira apoptozu, odnosno smrt oštećenih stanica
- djeluje kao modulator imunološkog sustava
U metabolizmu glutationa sudjeluju razni enzimi koji osiguravaju njegovo stvaranje, djelovanje i obnavljanje. Primarno je to glutation-S-transferaza (GST), enzim koji sudjeluje u vezanju glutationa na toksine. Posebno je zanimljivo što neki ljudi imaju mutaciju gena s kodom za ovaj enzim što za posljedicu ima smanjenje sposobnosti detoksikacije „štetnih“ tvari i veći rizik za oboljenje od raznih bolesti.
Glutation može biti vrijedna pomoć kod neplodnosti
Razina glutationa najveća je kod mladih i zdravih osoba, a najniža kod starijih i oboljelih te posebice hospitaliziranih osoba. Dodatno, niska razina glutationa zabilježena je kod oboljelih od zloćudnih bolesti, dijabetesa tipa 2, lupusa, multiple skleroze i brojnih drugih upalnih i autoimunih procesa.
Glutation može imati i važnu primjenu kada govorimo o reproduktivnom zdravlju, ali i neplodnosti. Tako je prema randomiziranom kontroliranom istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Eastern Journal of Medical Sciences oralna suplementacija glutationom (250 mg/dan) u periodu od 6 mjeseci pridonijela poboljšanju morfoloških karakteristika, koncentracije i pokretljivosti spermija ispitanika dobi 35-40 godina. Dodatno, rezultati istraživanja objavljenog 2019. godine u časopisu Journal of Human Reproductive Sciences, ukazali su da egzogeni glutation štiti svojstva spermija prilikom izloženosti pojačanom oksidativnom stresu zbog čega obećava i njegova primjerna u svrhu poboljšanja plodnosti kod muškaraca.
Da bi stanica sintetizirala glutation, potrebne su joj 3 aminokiseline: cistein, glicin i glutamin. N-acetil cistein (NAC) je oblik cisteina koji se često unosi putem pripravaka kako bi se povećala razina glutationa u stanici. Prema preglednom radu objavljenom 2020. godine u časopisu Journal of Basic and Clinical Physiology and Pharmacology, suplementacija NAC-om dala je pozitivne rezultate u terapiji ženske neplodnosti. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 2133 nerotkinja dobi 18 do 45 godina koje su primale hormonalnu terapiju za ostvarivanje trudnoće. Suplementacija NAC-om, u dozi od 1200-1800 mg, korištena je u terapiji 1139 ispitanica, a ostatak je pripadao kontrolnoj i placebo skupini. Rezultati su pokazali da je suplementacija NAC-om bila učinkovita kod ostvarivanja jedne i više trudnoća, broja živorođene djece te povećane učestalosti ovulacija. Autori studije su zaključili da bi suplementacija NAC-om mogla biti posebno učinkovita kod PCOS-a, pretilosti, inzulinske rezistencije i pojačanog oksidativnog stresa.
Glutation kao pomoć kod inzulinske rezistencije i bolesti štitnjače
U pilot istraživanju iz časopisa Clinical and Translational Medicine, objavljenom 2021. godine ispitivane su razlike u vrijednostima upalnih biomarkera, HOMA indeksu, razini glutationa u stanici te fizičkim i kognitivnim sposobnostima ispitanika mlađe i starije dobi. Ispitanici su dobivali oralni suplement GlyNAC, odnosno kombinaciju glicina i NAC-a. Nakon 24 tjedna, došlo je do poboljšanja parametara poput jačine mišića, kognitivne sposobnosti i kompozicije tijela uz smanjenje oksidativnog stresa, vrijednosti TSH, inzulinske rezistencije (HOMA indeksa) te razine upalnih biomarkera. Autori su zaključili kako bi kombinacija glicina, NAC-a i glutationa mogla biti najučinkovitija u poboljšanju funkcije mitohondrija koja je karakteristična za starost i različite bolesti, a ujedno može osigurati sve potrebne komponente za sintezu endogenog glutationa.
Prema presječnom istraživanju iz 2013. godine objavljenom u časopisu Clinical biochemistry, postoji povezanost između niske razine glutationa i Hashimotovog tireoiditisa kod žena. Naime, za razliku od zdravih ispitanica, kod ispitanica s povišenim antitijelima štitnjače (anti-TPO i anti-Tg) zabilježena je niska razina serumskog glutationa.
Zbog toga bi suplementacija glutationom mogla biti jedna od strategija u borbi protiv oksidativnog stresa koji je često temelj upalnih i autoimunih bolesti.
Postoje li biomarkeri iz krvi koji ukazuju na razinu glutationa?
Glutation se može izmjeriti u krvnoj plazmi, no rezultati poprilično mogu varirati. Zbog toga ima smisla provjeriti enzime koje sudjeluju u njegovom metabolizmu, a to su gama-glutamil transferaza (GGT) i glutation peroksidaza. Treba imati na umu da njihova potencijalno niska razina može biti uzrokovana manjkom određenih nutrijenata potrebnih za njihovu sintezu.
Kako povećati razinu glutationa?
Na koncentraciju glutationa u stanici možemo djelovati na 2 glavna načina:
- Povećanjem sinteze endogenog glutationa
- Unosom egzogenog glutationa ili njegovih prekursora
Sintezu vlastitog glutationa možemo povećati unosom određenih „dijelova“ same molekule. I to upravo onih dijelova koji su zaslužni za njegova protektivna svojstva. Radi se o tiolnoj skupini (-SH) i samim time, sumporu. Zbog toga je korisno konzumirati namirnice koje su bogate ovim mineralom, a to su npr. češnjak, luk, poriluk, brokula, cvjetača, kelj, prokulice i sušeni vrganji. Dobro je znati da je za očuvanje što većeg udjela sumpora u namirnicama potrebno što manje termički obrađivati hranu, odnosno njegove izvore.
Postoje i namirnice koje mogu potaknuti povećanje razine glutationa, a to su su kurkuma, zeleni čaj, sok od šipka, sok od grožđa i kupusnjače. Osim namirnica koje potiču njegovo stvaranje, postoje i namirnice koje sadrže sam glutation. Najznačajniji izvori glutationa su šparoge, avokado, krastavac, grašak, papaja, špinat, crvena paprika i rajčica.
Osim namirnica, tu su i pojedini nutrijenti zaslužni za stvaranje i održavanje razine glutationa. Među njima se ističu:
- Omega-3 masne kiseline
- Vitamin C
- Vitamin E
- α-lipoična kiselina
- Selen
- Vitamini B2, B5, B6, B12
- Folat
Ima li smisla unositi glutation putem pripravaka?
Sve više istraživanja govori u prilog tome da oralni unos glutationa povećava razinu glutationa u stanici. Međutim, glutation je peptid i razgrađuje se već u želucu pa je upitno koliko oralnog suplementa uopće dospije do stanice. Tome može pridonijeti i bolest/stanje poput manjka želučane kiseline ili manjka probavnih enzima zbog kojih se proteini ne metaboliziraju na adekvatan način. Zbog toga je učinkovitije suplementirati glutation u liposomalnom obliku jer se na taj način povećava njegova bioiskoristivost.
N-acetil cistein (NAC) bi također mogao povećati razinu glutationa, no ne uvijek. Naime, osim cisteina, glutation sadrži još 2 aminokiseline, glicin i glutamin. Osobe koje ne unose dovoljno raznovrsnih proteina, možda neće imati dovoljno raspoloživog glicina i glutamina za stvaranje glutationa. Ipak, brojna istraživanja pokazuju dobrobiti NAC-a za terapiju raznih bolesti i ako poželite na ovaj način povećati razinu glutationa, nemojte zanemariti glicin i glutamin i uz pomoć nutricionista otkrijte trebate li suplementirati/povećati unos i ove dvije aminokiseline. Kao u uvijek, suplementaciju treba provoditi s oprezom, pogotovo u slučaju postojanja želučanih bolesti. NAC se također treba uzimati uz obrok kako ne bi došlo do mučnine, povraćanja ili žgaravice.
Zaključak
Glutation je antioksidans koji sudjeluje u detoksikacijskim procesima organizma, a ujedno smanjuje razinu oksidativnog stresa u stanici. Niska razina glutationa zabilježena je kod oboljelih od raznih bolesti autoimunog i upalnog karaktera. Razina glutationa može se povećati unosom njegovih prekursora, hrane koja ga sadrži ili potiče njegovu sintezu te u obliku suplemenata.
Glutation se najbolje apsorbira u liposomalnom obliku, a može se primjenjivati u terapiji bolesti štitnjače, inzulinske rezistencije te muške i ženske neplodnosti, no trenutna istraživanja daju obećavajuće rezultate koji idu u prilog primjeni glutationa kao „moćnog“ saveznika za smanjenje simptoma i brojnih drugih bolesti.
Autor: Petra Sliško, mag.nutr.
