Svaka žena koja je prošla obradu za (ne)plodnost susrela se s Anti-Müllerovim hormonom (AMH) kao pokazateljem ovarijske rezerve, no znate li što nam točno otkriva ovaj marker i kako možemo utjecati na njega ukoliko je nalaz loš?
Anti-Müllerov hormon je, u stvari, spolni hormon koji spada u beta-transformirajuće čimbenike rasta (TGF-β) i ima važnu ulogu u razvoju i funkciji reproduktivnih stanica i organa. Iako ga nalazimo i kod muškarca, u ovom tekstu ga proučavamo iz perspektive ženskog reproduktivnog zdravlja i plodnosti.
Što zapravo označava koncentracija Anti-Müllerovog hormona?
Anti-Müllerov hormon izlučuju tzv. granuloza stanice jajnika i u praksi se najčešće koristi kao parametar procjene ovarijske rezerve jer se smatra da koncentracija AMH odgovara i broju folikula i samim time jajnih stanica pa to može biti dobar indikator plodnosti.
Drugim riječima, više vrijednosti AMH-a znače i veći broj jajnih stanica i veću ovarijsku rezervu, dok niske vrijednosti govore da je smanjen broj jajnih stanica spremnih za oplodnju.
Koncentracija AMH stabilizira se do 25. godine, a starenjem se postepeno smanjuje. No, starenje naravno nije jedini čimbenik koji utječe na broj jajnih stanica i koncentraciju AMH-a. Zato ovaj pokazatelj prate brojna pitanja, a neka od najčešćih koje si žene postavljaju su: ako zaista postoje čimbenici koji pospješuju pad koncentracije AMH, znači li to da se njegova vrijednost možda može povećati? Jednako važno, garantira li pak dobra vrijednost AMH trudnoću?
Koja je uloga anti-Müllerovog hormona?
Poznato je da AMH ima svoju ulogu u regulaciji aktivnosti FSH, hormona koji stimulira proizvodnju folikula i čija koncentracija značajno raste pred samu ovulaciju. Međutim, kod žena s uravnoteženim spolnim hormonima, nisu uočene jake fluktuacije Anti-Müllerovog hormon tijekom ciklusa pa se zbog toga njegova koncentracija može mjeriti bilo kada.
Zanimljivo, kod sindroma policističnih jajnika (PCOS), koncentracije Anti-Müllerovog hormona su poprilično visoke jer je prisutan i velik broj folikula, odnosno cista. Posljedica je jaka inhibicija FSH, njegova smanjena koncentracija i samim time „nagomilavanje” testosterona jer je prisutno jako malo FSH koji bi poticao njegovu pretvorbu u estradiol. Isto tako, nedavna istraživanja nalaze korelaciju između koncentracije AMH i LH što ide u prilog objašnjenju hormonalne slike kod PCOS-a.
Što sve utječe na koncentraciju AMH?
Sljedeći čimbenici direktno ili indirektno mogu utjecati na razinu anti-Müllerovog hormona:
1. Deficit vitamina D
2. Pušenje i unos alkohola
3. Abdominalna pretilost i povećan udio masnog tkiva
4. Pothranjenost
5. Stres
6. Infekcije
7. Toksini i kemikalije (ftalati, teški metali, plijesan,..)
8. Autoimune i kronične bolesti
9. Sistemska i lokalna upala
10. Endometrioza i PCOS
11. Prehrana bogata zasićenim mastima
12. Upalne bolesti crijeva
13. Mutacija MTHFR gena
14. Deficit omega-3 masnih kiselina
15. Kontracepcija
Niska vrijednost AMH povezuje se i s inzulinskom rezistencijom, primjenom ketogene dijete, niskom porođajnom težinom, bubrežnim bolestima, operativnim zahvatima u reproduktivnom sustavu, poremećajima u prehrani poput anoreksije i brojnim drugima.
Mehanizam kojim određeni čimbenici djeluju na AMH još uvijek nije poznat. Međutim, još uvijek se ne zna ni sve o ulozi AMH u našem organizmu. Ono što je poznato je da AMH sudjeluje u regulaciji osi hipotalamus-hipofiza-jajnici, ali i da receptori za AMH ne nalazimo samo u reproduktivnom sustavu što ostavlja brojne mogućnosti za daljnja saznanja i istraživanja.
Niska koncentracija AMH ne znači neplodnost kao što ni visoka koncentracija AMH ne garantira trudnoću!
Proces pripreme za trudnoću uključuje još jednu bitnu varijablu, a to je kvaliteta jajne stanice. Naime, jajna stanica, kao i sve ostale stanice, može biti podložna oksidativnom stresu i utjecaju okolišnih toksina, nutritivnih deficita, upale, infekcija i slično.
Žene koje se bore s neplodnošću često budu preopterećene brojkama i lošim nalazima i nerijetko zaborave da je za oplodnju potrebna samo jedna jajna stanica. Dakle, AMH je hormon koji otkriva samo broj jajnih stanica, ali ne i njihovu kvalitetu, a kvaliteta je parametar koji je bitan prilikom oplodnje u kojoj ionako sudjeluje samo jedna jajna stanica.
Stoga ćemo u sljedećim savjetima obuhvatiti i smjernice za poboljšanje njihove kvalitete, a vi ih možete primijeniti čak i ako vam je preostala samo jedna.
Prehrana kod niske razine AMH
Ukoliko ste se susreli s lošim nalazom AMHa, ne očajavajte. To je samo jedan parametar, a vaš sljedeći zadatak je optimizirati kvalitetu stanica s kojima raspolažete.
Stoga se prije svega preporuča protuupalna prehrana krcata antioksidansima koju pritom odlikuje umjereni unos ugljikohidrata te visok unos proteina i masti
Masti su, naime, prekursori za sintezu različitih hormona, a dobri izvori su riba, avokado, hladno prešana ulja, chia, lanene i bućine sjemenke, bademi, orasi i brazilski orasi. U prehranu uvrstite i kompletne proteine poput mesa peradi, jaja i iznutrica, posebice ukoliko ih možete nabaviti iz organske proizvodnje. Jaja će poslužiti kao dobar izvor polarnih lipida koji izgrađuju stanične membrane, a njihovim unosom možete doprinijeti i statusu željeza, folata i vitamina B12.
Ugljikohidrate je pametno rasporediti kroz dan i unositi ih kroz cjelovite žitarice poput integralne riže, kvinoje, prosa, amaranta i zobi, a tu su i mahunarke koje će pridonijeti unosu proteina.
Preporuka za unos 5 šalica voća i povrća dnevno često nije dovoljna kako bi se obuhvatilo potrebno “šarenilo” voća i povrća na tanjuru. Zato u slučaju voća i povrća možemo tvrditi da je više bolje, a idealno bi bilo unositi 8-10 šalica ovih vrijednih namirnica.
Plodovi koje se pritom posebno ističu su bobičasto voće, kupusnjače, tamno lisnato zeleno povrće, narančaste i crvene namirnice poput batata, bundeve, paprike, rajčice, ali i ljubičastih namirnica poput cikle.
I za kraj, ne zaboravite nahraniti crijevni mikrobiom. Tu se posebno ističe fermentirano povrće poput ukiseljene cikle koja ujedno opskrbljuje reproduktivne organe kisikom. Ukoliko želite obogatiti prehranu naizgled egzotičnim jelima, konzumirajte kimchi, svestranu kombinaciju kiselog povrća i raznolikih začina.
Koji dodaci prehrani se preporučuju?
Suplementacija je u potpunosti individualna i uvelike se razlikuje po dozama i vrsti aktivne tvari koje se koriste Međutim, tu se ipak ističe nekoliko “moćnih” saveznika:
- vitamin D
- omega-3 masne kiseline
- probiotici
- antioksidansi i njihovi prekursori poput glutationa i NAC-a
- B kompleks u metiliranom obliku
Dobar prenatalni kompleks s ključnim mineralima, folnom kiselinom i B vitaminima u metiliranom kompleksu te omega-3 masnim kiselinama (posebice DHA) može odlična startna točka. Ipak, imajte na umu da će se kompletan plan i program za optimalan status AMH razlikovati od osobe do osobe kao i finalni rezultati, zato je savjetovanje sa stručnom osobom uvijek pametan potez.
Zaključak
Anti-Müllerov hormon je parametar za procjenu ovarijske rezerve i postepeno se smanjuje starenjem. Pretjerano visoke razine nalazimo kod hormonalnih disbalansa i stanja poput PCOS-a, dok su niske vrijednosti rezultat utjecaja raznih čimbenika. No, niska vrijednost AMH-a ne mora biti ograničavajući faktor za planiranje trudnoće. Dobro isplanirana intervencija stručnjaka i uključivanje adekvatnog prehrambenog obrasca i suplementacije može pomoći u postizanju željene trudnoće.
Autor: Petra Sliško, mag.nutr.
