Dijagnozu usporenog rada štitnjače, bez obzira je li u pitanju Hashimotova bolest ili ne, gotovo rutinski prati nutricionistički savjet da se iz prehrane izbace namirnice poput kupusa, brokule, cvjetače i soje. Kako je moguće da se ove, inače, nutritivno bogate namirnice, nalaze na crnoj listi kada je u pitanju zdravlje štitnjače? Odgovor leži u zastarjeloj ideji da sadrže spojeve koji djeluju kao goitrogeni odnosno ometaju apsorpciju joda nužnog za produkciju hormona štitnjače.
Budući da je jod ključan nutrijent za rad štitnjače, uvriježilo se vjerovanje, kako unos tzv. goitrogene hrane može dovesti do hipotireoze, čak i pojave gušavosti. I ova teorija je uistinu imala smisla 50tih godina prošlog stoljeća kada je osnovni razlog hipotireoze bio nedostatak joda.
No, od tada je u mnogim zemljama uvedeno obvezno jodiranje kuhinjske soli zbog čega danas imamo novi trend u zapadnom svijetu: glavni uzrok hipotireoze je Hashimotova bolet, a ne deficit joda. A povećanje štitnjače koja se javlja u takvih pacijenata posljedica je upalnih procesa vezanih uz autoimunu bolest i nema veza s gušom kao takvom.
Koncept goitrogenih namirnica je zastarjeli model
Brojne, hranjivim tvarima izuzetno vrijedne, namirnice se navode kako djeluju goitrogeno odnosno da imaju potencijal ometati rad štitnjače, a među njima valja izdvojiti:
- kupus
- kelj
- brokulu
- cvjetaču
- prokulicu
- soju
- rotkvice
No, dr. Datis Kharrazian i brojni svjetski stručnjaci danas ističu: ideja da ove namirnice mogu djelovati goitrogeno odnosno suprimirati rad štitnjače je zastario i više nije aktualan. Tome u prilog govore i studije provedene na ljudima koje pokazuju da je učinak unosa kupusnjača i sličnih namirnica na apsorpciju joda neznatan te ne utječe na produkciju hormona štitnjače.
Štoviše, pokazalo se kako unos namirnica poput brokule, kupusa, kelja i sl. djeluje pozitivno na razinu glutationa, važnog tjelesnog antioksidansa koji ima neprocjenjivu ulogu u zaštiti štitnjače od oksidativnog stresa. A to je nešto, kako napominje dr. Datis Kharrazian što želimo postići kod svih osoba s Hashimotovim tireoiditisom. Drugim riječima, kupusnjače su savezničke namirnice čiji unos treba poticati, a ne ograničavati (osim iz posve drugih razloga ako imate SIBO koji zna biti udružen s Hashimotovom bolešću).
Bojite li se i dalje da će kupusnjače negativno utjecati na vašu štitnjaču, imajte na umu da se termičkom obradom inaktiviraju tvari za koje se smatra da potencijalno djeluju goitrogeno.
Vrijedi li isto za soju?
Istraživanja koja su se bavila utjecajem soje na štitnjaču također otkrivaju da ova, biljnim proteinima bogata namirnica, nema, sama po sebi utjecaj na funkciju štitnjače i proizvodnju njenih hormona. Imajući to na umu, ipak treba naglasiti kako je preosjetljivost na soju, slično kao i na gluten i mlijeko i mliječne proizvode iznimno česta kod osoba s Hashimtovom bolešću. Zbog toga je kod oboljelih potreban oprez i savjetovanje sa stručnjakom.
Goitrogena se ipak treba čuvati
Prije nego posve otpustimo koncept goitrogena na umu treba imati važnu stvar: potencijalni goitrogeni iz hrane i kemikalija su dvije sasvim različite kategorije. Dok polako napuštamo ideju da hrana poput kupusnjača štetno djeluje na rad štitnjače, isto ne vrijedi za kemijske goitrogene, čiji je nepoželjan učinak itekako aktualan.
Tako brojne kemikalije iz našeg okoliša ili lijekova dokazano ometaju produkciju hormona štitnjače i mogu povećati rizik od gušavosti. Među kemijskim „prijestupnicima“ valja izdvojiti pesticide, teške metale, BPA iz plastike, tvari iz dima cigarete, benzodiazepine. Želite li učiniti velik korak za zdravlje svoje štitnjače smanjite izlaganje ovim kemijskim goitrogenima, a kupus, brokulu i cvjetaču slobodno uvrstite u prehranu.
