Kronični stres je nažalost postao sveprisutan i dio naše svakodnevnice pa i ne čudi da je potražnja za prirodnim rješenjima koji nam pomažu opustiti se i ublažite posljedice stresa u velikom porastu. Fitoterapija nam ovdje može biti od velike pomoći budući da postoji cijeli niz ljekovitih biljaka specifičnog djelovanja koje pravilnom primjenom mogu pružiti značajno olakšanje.
Osim dobro poznatih tradicionalnih biljaka koje se od davnina koriste npr. kamilica, metvica, cvijet zobi, melisa/matičnjak, lavanda itd. danas se vrlo uspješno primjenjuju i neke možda manje poznate, ali vrlo kvalitetne i sigurne opcije.
Na tržištu se mogu pronaći mnoge biljke koje se koriste u tretiranje stresa i njegovih posljedica uključujući nesanicu, anksioznost, nemir i slično. Fitoterapija nudi različite opcije ovisno o tipu stresne situacije u kojoj se nađemo,a odabirom prave biljke djelujemo na različite aspekte stresa.
Neke biljke mogu djelovati vrlo brzo i pomoći uslijed kratkotrajnog stresa i nesanice, dok će druge “trenirati” organizam i stvarati bolju fizičku i psihičku otpornost u dugotrajnijim stresnim situacijama (tzv. adaptogene biljke). Ovaj spektar biljaka se također uspješno koristi i kod drugih stanja kao što je npr. sindrom policističnih jajnika i sindrom iritabilnog kolona kod kojih je kontrola stresa nezaobilazni čimbenik uspješnosti liječenja. U daljnjem testu se spominju tri dosta uspješne biljke u domeni anksiolitičkog djelovanja te pomoći s uspavljivanjem.
RHODIOLA ili ružičasti žednjak (Rhodiola rosea L. Crassulaceae) je biljka koja može pomoći ublažiti posljedice stresa na psihičkoj, ali i fizičkoj razini. Prema Europskoj agenciji za lijekove indicirana je kao medicinski proizvod za privremeno olakšanje simptoma stresa, kao što su umor i osjećaj slabosti. To je vrlo sigurna biljka za primjenu (nuspojave i kontraindikacije nepoznate) te se uglavnom vrlo dobro podnosi. Preporuka je da se uzima ujutro jer može poticati kognitivne funkcije zbog čega bi primjena navečer potencijalno mogla utjecati na san. Isto tako, treba napomenuti kako rodiola djeluje tek kroz par dana što znači da neće djelovati kao trenutni anksiolitik već kao adaptogen čime dugoročno poveća tjelesnu i psihičku otpornost na stres. Ova biljka može biti odlična priprema za potencijalne stresne nadolazeće situacije, ali i u stresnim okolnostima koje već traju duže vrijeme.
PASIFLORA (Passiflora incarnata L., Passifloraceae)je po sigurnosti primjene slična rodioli, međutim djelovanje nastupa brzo pa se smatra jednom od biljaka smirenja i prirodnim anksiolitikom. Tradicionalno se koristi kod različitih stanja napetosti kao što su psihički nemir, anksioznost i posebno uspješno kod nesanice. Zanimljivo je i korisno spomenuti kako preparati na bazi pasiflore ne izazivaju ovisnost za razliku od benzodiazepina (npr.diazepam) koji se koriste kao najčešći anksiolitici. Prednost pasiflore je upravo brzina kojom djeluje zbog čega se uspješno koristi u akutnim stresnim situacijama i/ili kod povremenih nesanica.
VALERIJANA tj. odoljen (Valeriana officinalis L., Valerianaceae)je vrlo poznata biljka koja je po brzini djelovanja slična pasiflori. Osušeni korijen ove biljke djeluje kao prirodni anksiolitik zbog čega se koristi kod uznemirenosti i nervoze, a odlična je i kao biljka smirenja prije spavanja. Često se nalazi u čajnim mješavinama upravo za „lakši“ san, ali i u obliku dozirnih pripravaka (tableta/kapsula), tinktura ili ekstrakta čime se uspješno zaobilazi karakterističan miris valerijane.
Ove svestrane ljekovite biljke su prilično sigurne u primjeni te uglavnom ne izazivaju ovisnost niti nuspojave, a rjeđe ulaze u interakcije i kontraindikacije. Valja napomenuti kako je poželjno svakom pacijentu pristupiti individualno te ponuditi puno širi spektar “biljka smirenja” ovisno o njegovim potrebama. To mogu biti biljke koje će pomoći i kod težih oblika stresa, pa čak i depresije. Međutim, s obzirom na to kako neke od njih (npr. gospina trava) ulaze u interakciju s lijekovima te su kontraindicirane u određenim slučajevima, upravo je ključno savjetovanje i korištenje pod nadzorom stručnjaka, pogotovo za posebne skupine kao što su djeca, trudnice i kronični bolesnici.
